TJEDAN OBILJEŽAVANJA MEčUNARODNOG DANA SESTRINSTVA
Hrvatski nacionalni savez sestrinstva, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, Zdravstveno veleučilište Zagreb, Nastavni zavod za javno zdravstvo â€dr. Andrija Å tampar†Zagreb, Hrvatska udruga medicinskih sestara, Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije, Hrvatska udruga kardioloških medicinskih sestara, Hrvatsko društvo operacijskih sestara, Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine, Udruga medicinskih sestara i tehničara neurokirurgije Hrvatske, Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kuč‡i, Udruga oboljelih od raka pluč‡a â€Jedraâ€, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije, Hrvatsko udruženje za ekstrakorporalnu cirkulaciju, Hrvatsko društvo patronažnih sestara, Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju, Hrvatsko društvo medicinskih sestara i tehničara vaskularne kirurgije, Hrvatska kuč‡a srca, Hrvatsko katoličko društvo medicinskih sestara i tehničara, Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju i Udruga dispečera hitne medicine organiziraju â€Međunarodni tjedan sestrinstva†od 07. do 12. svibnja 2018. godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva. Ovogodišnji slogan obilježavnja â€Međunarodnog tjedna sestrinstva†je â€SESTRINSTVO – GLAS KOJI VODI! Zdravlje je temeljno ljudsko pravo†preuzet od Međunarodnog viječ‡a medicinskih sestara (The International Council of Nurses – ICN).
U Firenci (Italija), 12. svibnja 1820. godine, rodila se žena koja č‡e svojim radom promijeniti odnos sestrinstva u bolnicama i pomoč‡i mnogim potrebitima da prežive u novoj borbi – u borbi za život. Bila je to glasovita Florence Nightingale, utemeljiteljica jednog od najhumanijih poziva, sestrinstva. Njezin rođendan 12. svibnja danas se obilježava i kao Međunarodni dan sestrinstva. To je jedinstveni dan u godini kada se skreč‡e pozornost na rad medicinskih sestara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi. Međunarodno viječ‡e medicinskih sestara (The International Council of Nurses – ICN) 1965. godine defniralo je sestrinstvo rečenicom: â€pomoč‡ ljudima je osnovni zadatak medicinskih sestara i smisao njihovog posla, te je taj zadatak trostruk: održavati život, olakšavati patnje i pospješiti ozdravljenjeâ€.
â€Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.†Cilj je promicanja zdravlja omoguč‡iti pojedincima i zajednicama poveč‡anu kontrolu nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje (determinantama zdravlja). Prihvač‡anjem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima od strane Ujedinjenih naroda 1948. godine postavljen je zajednički standard za sve ljude i sve nacije. Bazično obilježje ljudskih prava je da su ona prava pojedinca koja ga sljeduju več‡ samom činjenicom da je ljudsko bič‡e, da su jednako primjenjiva na sve ljude gdje god se nalazili i da predstavljaju temelj reguliranja odnosa pojedinca i države; ona određuju što nam Vlade smiju činiti, što nam ne smiju činiti i što bi trebale činiti za nas. Povelja o unapređenju zdravlja iz Ottawe, 198. godine â€definira†unapređenje zdravlja kao proces koji omoguč‡uje ljudima več‡u kontrolu nad svojim zdravljem te poboljšanje svoga zdravlja. Da bi dosegli stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, pojedinac ili grupa moraju biti u moguč‡nosti prepoznati i uvidjeti svoje težnje, zadovoljiti potrebe, te mijenjati ili se nositi s okolinom. Zdravlje je stoga snaga u svakodnevnom životu, a ne svrha života.
Uvjeti u kojima je pojedinac rođen, odrasta, živi i radi imaju prevladavajuč‡i učinak na razvoj bolesti i prijevremenu smrt. Medicinske sestre imaju vrlo važnu ulogu u ostvarivanju prava na zdravlje jer njihova usmjerenost na holistički pristup i pacijentu orijentiranu skrb ne svodi liječenje usredotočeno samo na patološku komponentu stanja čovjeka s posljedičnom štetom na njegovu dobrobit u smislu šireg utjecaja na područja njegova osobnog, društvenog, političkog i ekonomskog
života, nego sagledavaju pacijenta kao cjelinu tijela, uma i duha. Vođeni ovom mišlju, lako je za zaključiti da je sestrinstvo profesija koja najviše prati potrebe ljudi u njihovim najranjivijim periodima. Medicinska sestra sagledava čovjeka u cjelini, jer ljudski organizam nije mehanizam složen od dijelova koji djeluju zasebno, več‡ cjelina koja funkcionira po principu uvjetovanosti uzajamnog i skladnog suživota. Temelj sestrinske prakse je briga za zdravlje i dobrobit pojedinca i zajednice, osiguravanjem pristupa zdravstvenoj skrbi, osvještavanjem i identificiranjem nezadovoljenih potreba pacijenta, upoznavanjem s različitim potrebama, provođenjem sigurne i kvalitetne skrbi, pravovremenim pristupom i, onim najvažnijim, a to je pacijentu orijetirana skrb i jednakopravan pristup zdravstvenom sustavu. S aspekta ljudskih prava, pravo na zdravlje podrazumijeva da svaki pojedinac, bez obzira gdje živi ima pravo na zdravstvenu skrb sukladno svojim zdravstvenim potrebama.
Zdravlje pojedinca, zdravlje zajednice u cjelini ima golemi utjecaj na opč‡enito funkcioniranje društva kao cjeline. Loše zdravlje narušava produktivnost, sprječava izglede za posao i nepovoljno utječe na ljudski razvoj. Ulaganje u zdravlje te osiguravanje jednako dostupne zdravstvene zaštite spašava živote i prevenira bolesti, smanjuje trajne nejednakosti u pristupu i poboljšava gospodarsku učinkovitost, jer kao što znamo, ako nema zdravlja, nema rada, nema prihoda, nema puta prema napretku i razvoju društva.
Medicinske sestre provode najviše vremena s pacijentima i njihovim obiteljima te imaju saznanja iz prve ruke koja mogu imati utjecaj na zdravlje i dobrobit pacijenta. Sestrinstvo ima korijene u potrebama čovječanstva u liječenju i ozdravljenju bolesnih, pružanju zaštite i njege te pomaganju svima potrebitima. Cilj je sestrinstva spriječiti bolest i očuvati zdravlje. “Svaka priča ima potencijal poboljšati zdravstveni sustav i omoguč‡iti pojedincu i zajednici postič‡i najviši dostupni standard zdravstvene zaštite i skrbi.†Medicinske sestre su neophodne u transformaciji zdravstvene skrbi i zdravstvenog sustava, tako da nitko ne bude isključen. Medicinske sestre mogu i moraju biti glas koji vodi, poboljšavanjem pristupa skrbi, omoguč‡avanjem holističkog, čovjeku usmjerenog pristupa zdravlju i osiguravanjem da se čuju njihovi glasovi u utjecaju na zdravstvenu politiku, planiranje i pružanje usluga.
Dakle, budimo taj glas koji vodi i zagovarajmo pravo na zdravlje svakog pojedinca. Vodimo se izrekom: â€Kada spasiš jedan život, onda si heroj, kada spasiš stotine života, onda si medicinska sestraâ€.
03.05.2018